This post is also available in: Slovenščina (Slovenski)
Domaća suha vegeta (suha mješavina začina) odlična je tijekom cijele godine, stoga je u sezoni kada je vrt pun domaćeg povrća, pripremite što više. U našu smo umiješali suho korijenje, poriluk, korijen peršina, peršin, korijen celera, celer stabljikaš, luk, češnjak, crvenu i zelenu papriku te ljekovito bilje koje uz sve odlično miriše.
Zaista bogata domaća suha vegeta je riznica smočnice i uvijek nam je žao kad je nestane.
Domaća suha vegeta i njena povijest?
Vegetu je izumila Zlata Bartl, danas poznata kao teta Vegeta. Osnovnu školu je završila u Sarajevu, a u Zagrebu je diplomirala kemiju, fiziku, matematiku, meteorologiju i mineralogiju. Godine 1955. zaposlila se kao voditeljica tima u istraživačkom laboratoriju u Podravki i počela se baviti pripremom juha iz vrećice. Vegeta kao univerzalni dodatak jelima na tržište je došla 1959. godine i naravno brzo je postala jedan od najprepoznatljivijih jugoslavenskih i hrvatskih proizvoda. Danas je najprodavaniji dehidrirani dodatak jelima u Europi!
Za zasluge je, kako kaže Wikipedija, primila državna priznanja i nagrade, postala je počasna građanka grada Koprivnice, gdje je bila prva Podravkina tvornica, nastala 1947. godine na temeljima nekadašnje tvornice marmelade i prerade voća Wolf. Po Zlati Bartl se zove i stipendija za mlade studente prirodoslovnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Sastojci za domaću suhu vegetu
- 500 g mrkve
- 500 g poriluka
- 500 g korijena peršina
- 500 g korijena celera
- 500 g luka
- 200 g češnjaka
- 1 svežanj listova peršina (preporučujemo bez stabljika, jer se lakše melju)
- 1 svežanj listova celera stabljikaša
- 1 žuta paprika
- 1 crvena paprika
- 1 zelena paprika
- po želji i ukusu još ostalo bilje koje imate u vrtu (vlasac, ljupčac, timijan, bosiljak…)
- 100 g bio kurkume
- 250 g piranske soli
Postupak
1 Povrće operemo, osušimo, narežemo, nasjeckamo na što tanje listiće, komadiće ili kriške. Zatim ga osušimo. To možemo učiniti u pećnici na 50°C i ostavimo vrata tijekom sušenja odškrinuta. Neka se povrće u pekaču, pokrivenom papirom za pečenje, previše ne prekriva. Sušenje je ipak spor proces koji traje nešto duže i zahtijeva strpljivost. Naravno, lakše je sušenje u sušilici za voće.
2 Suho povrće sameljemo u multipraktiku, zatim ga u prikladno velikoj posudi dobro izmiješamo sa soli i kurkumom. Pohranimo ga u sterilne staklene staklenke.
- Ako staklenke steriliziramo u pećnici: Staklenke operite toplom vodom i deterdžentom te ih dobro isperite. Stavite ih u pećnicu i postavite temperaturu na 120°C. Zagrijte pećnicu na tu temperaturu i ostavite staklenke u njoj 15-20 minuta. Zatim isključite pećnicu i ostavite staklenke da se ohlade u pećnici.
- Ako ih steriliziramo u vreloj vodi: Staklenke operite toplom vodom i deterdžentom te ih dobro isperite. Stavite ih u veći lonac, prelijte vodom i zakuhajte. Staklenke ostavite u vreloj vodi 10-15 minuta. Zatim ih izvadite iz vode i stavite na čistu kuhinjsku krpu da se osuše.
- Ako ih steriliziramo u perilici posuđa: Staklenke operite toplom vodom i deterdžentom te ih dobro isperite. Stavite ih u perilicu posuđa i postavite program s najvišom temperaturom. Kada se program završi, ostavite staklenke u perilici posuđa da se osuše.
- Prije nego što ih napunimo odabranim sastojcima, moraju biti potpuno suhe.
Ako povrće uzgajate kod kuće, odabir povrća i njegovo sušenje prilagođavaju se ovisno o usjevu koji je trenutno dostupan.
Savjet za upotrebu vegete
Začinjanje juha: Dodajte žličicu ili dvije vegete u juhu tijekom kuhanja, da joj dodate okus i aromu.
Marinade za meso: Pripremite marinadu za meso tako da pomiješate Vegetu s uljem, limunovim sokom i drugim začinima. Marinirajte meso prije pečenja ili roštilja.
Začinjanje umaka: Dodajte nekoliko žličica Vegete u umak tijekom kuhanja.
Začinjanje povrća: Posipajte povrće, kao što su krumpir, tikvice, cvjetača ili mrkva, s malo Vegete, prije nego što ih skuhate ili ispečete.
Priprema riže ili tjestenine: Dodajte žličicu Vegete u vodu, kada kuhate rižu ili tjesteninu.
Pečeni krumpir: Prije nego što stavite krumpir u pećnicu, premažite ga mješavinom ulja i Vegete. To će krumpiru dati aromatičnu koru.
Sušenje povrća
Sušenje povrća ima neke učinke na njegov nutritivni sastav, međutim, unatoč tome, povrće zadržava većinu svojih hranjivih tvari, ako je pravilno sušeno i pohranjeno.
- Tijekom procesa sušenja povrća uklanja se većina vode, što doprinosi duljoj trajnosti. Međutim, tijekom tog postupka neke hranjive tvari se mogu smanjiti ili promijeniti. Na primjer, sušenje povrća može uzrokovati gubitak nekih vitamina, kao što je vitamin C, koji je osjetljiv na toplinu. Također se može smanjiti sadržaj nekih B-vitamina. Međutim, minerali, vlakna i neki drugi vitamini, kao što je vitamin A, u velikoj se mjeri očuvaju i nakon sušenja.
- Važno je odabrati svježe i zrelo povrće te koristiti odgovarajuće metode sušenja, kako bi se očuvalo što više hranjivih tvari. Na primjer, brzo sušenje pri niskoj temperaturi može pomoći u očuvanju više vitamina i minerala u povrću. Također je važno pravilno pohranjivanje suhog povrća u hermetički zatvorenoj posudi, koja ga štiti od vlage, svjetlosti i zraka, kako bi se očuvala kvaliteta i nutritivna vrijednost.
- Sušeno povrće može biti i dobar izvor vlakana, što ima svoje koristi za probavu. Unatoč nekim gubicima hranjivih tvari, sušeno povrće je još uvijek prilično hranjivo i može predstavljati prikladan način uživanja povrća, posebno u razdobljima kada svježe povrće nije dostupno ili je ograničena svježa ponuda.